Matthew 27

Yesu ri Pailat toŋímo kaŋaró

(Mak 15:1; Luk 23:1-2; Jon 18:28-32)

1Saraŋoníqo, o qa-qa unindoro tapá unindoya uniparetoro uni kembé-kembéyemboya,
27:1Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owíSanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí.
Yesu uratoka khumoní, yero ŋuro mande kusiyaŋgurí.
2Kusiyoro kandí kusiyoro re uyaro Rom koro uni kembé Pailat
27:2“Pailat” ŋukoRom uni ka. Rom koro wiri yerete uni parámi ŋundo Pailat owé parámi inoní enendo Judia mira sopoyaró.
ŋuro kandímo rotaŋgurí.

Jutas khumaró

(Asá yerewí Uni 1:18-19)

3Asa Jutasko topé piyimi Yesu inowero iŋaŋgurí ŋu qene iŋoro newonde surumí tero iŋo-iŋoyó rohoréŋoro wondo musiyó 30 silwa ŋu siyoro o qa-qa unindoro tapá uni, uniparetoro uni kembé-kembéye pitu ko yunaró. 4Yunoro ŋande yaró, “Nondo uni o piyimi ka kama taró ŋu rero uni saŋgirí kandeyemo rotano. Ŋundiro naŋge nondo o piyimi tano.”

Yiní mandí topé ŋande yaŋgurí, “Ŋuko noreŋo kini. Keŋo naŋge.”

5Asa ko Jutasko wondo musiyó se Ya Surumí
27:5“Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí.
quroko raŋoní uní uyaro ene puŋí kusiyoro umbu poroworo khumaró.

6Ko o qa-qa unindoro tapá uni ŋundo wondo musiyó silwa ŋu siyoro ŋande yaŋgurí, “Wondo ŋako uni uroyi khumoweya ŋuro kimoyó. Norendo Ya Surumímboro wondo ŋuya se kopo rewero ŋuko hutuŋo mande wendaqeweya.” 7Ko ene mande ka kusiyaŋgurí, asa ŋu wondo ŋundoko mira ka kimo taŋgurí. Mira ŋuko noko kumbe towoyoweya uni ŋuro mirayó. Ŋunde kimoyi uni wini meyowo
27:7“uni wini meyowo” ŋunde quko Juda unipare kini qu naŋge.
khumaŋgurí ŋuno tapu yereyaŋgo.
8Ŋunde ŋuroko ŋu mira ŋuro owí muko ŋandiro raró, “Sitú koro Noko,” ko unindo itaka owé ŋu naŋge nekoyoteŋgo. 9Ŋundiro naŋge komo ye-ye uni Jeremaiako mande ka yaró ŋu hamó taró. Enendo ŋande yaró, “Kumimbo wondo musiyó 30 silwa qu, Israel unipareto uni ŋuro kimoyó yaŋgurí ŋu siyoro 10noko kumbe towoyoweya uni ŋuro mira ŋu uriyaŋgurí. Uni Parámimbo nimiraró ŋunde naŋge taŋgurí.”

Pailatko Yesu rondaŋaró

(Mak 15:2-15; Luk 23:3-5,13-25; Jon 18:33—19:16)

11Yesuko Rom koro uni kembémboro
27:11“Rom koro uni kembé” ŋuko Pailat naŋge.
toŋímo kaŋiní ŋande oseseyaró, “Kepe Juda uniparetoro wiri yerete uni ŋumbe, ma kini?”

Yiní mande topé ŋande yaró, “Keŋombo ŋunde naŋge yete,” yaró.

12Kowe o qa-qa unindoro tapá unindoya uni kembé-kembémboya
27:12Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owíSanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí.
Yesu o pi-piyimi teyara yaŋgurí quno ŋuno mande topé kama yaró.
13Ko Pailatko ŋande oseseyaró, “Kepe mande yero saŋga kereteŋgo ŋambe kama iŋote?” 14Quko mande topé ka kama yaró. Ŋunde ŋuro Pailat iŋondata parámi taró.

15Taka yereró quro o ne-ne
27:15“Taka yereró quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka. Komo suki Anutuko Israel unipareIsip noŋgo yoriní areŋgurí. Ŋu naruko ŋunosambo simó saŋgirí kato Isip koro simó urumuni korete qu soso yuri khumaŋgurí. Quko Israel unipareto Anutu koro mandí howerosipsip simó yutoro sitú makoyemo sonowoyi sambo simómbo eneŋo simóye taka yiriní kama khumaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro sipsip simó yutoro o ne-ne teyaŋgurí.
ŋuno Rom koro uni kembé ŋundo murí ka howeyara. Murí ŋuko ŋandiro, unipare qambu ŋundo uni kanata ka kusi-kusi yano yaró ŋu owí nekoyiqo, Pailatko uni ŋu rotoní eneno uyaró.
16Ŋu naruko ŋuno uni piyimi parámi ka kusi-kusi yano yora, owí muko Barapas. 17Asa unipare mahe huruwoyi Pailatko ŋande osese yereró, “Nondo dani ka rotoweka yeno uyariní? Nondo Barapas ma Yesu, ŋuko, Kristo, ye nekoyoteŋgo ŋumbe?” 18Pailatko ŋunde yaró, dokoro ŋande iŋaró, uni pará-parámbo Yesu koya newonde tutu tero re towo kusiyoro maheŋgurí.

19Pailatko mande kho inowero yakutímo
27:19“mande kho inowero yakutí” ŋunde quno ŋuno ronda-ronda unindo ronda-ronda mande meté yeweya, ŋu noŋgo naŋge mandí wimbu moré.
kunditiníqo, parímbo mande riní eneno ŋande maheró, “Keto uni roneneŋowí ŋuro o ma te inowero. Suwono no qu ka qenero uni ŋuro newonde surumí tano.”

20Asa o qa-qa unindoro tapá unindoya uni kembé-kembémboya unipare newondeye ri otoqaró. Ŋunde tiqo, unipareto neko kiwi, Barapas rotoro Yesu uroyi khumoweya, yaŋgurí.

21Ŋunde yi Rom koro uni kembé ŋundo ŋande osese yereró, “Ye iŋika no irisa ŋa ka rotowe?”

Yiní ŋande yaŋgurí, “Barapas naŋge.”

22Yi ŋande osese yereró, “Yesu, ŋuko, Kristo, ye nekoyoteŋgo, nondo date te inowe?”

Yiní soso ŋande yaŋgurí, “Re tipiririko* uroyi!”

23Yi ŋande osese yereró, “Dokoro? Do piyimi ka tiní ŋuro?”

Yiní mande kondé parámi yaŋgurí, “Re tipiririko uroyi!”

24Pailatko, maŋgoye kama howeweqo, kuma parámi tunoqewero tete, ye iŋoro sono rero unipare toŋeyemo kandí sonowaró. Sonoworo ŋande yaró, “Uni ŋa khumoweya ŋuko neneŋo quhuríne kini, yeŋo quhuríye naŋge.”

25Ŋunde yiní unipare soso mande topé yaŋgurí, “Ŋu quhurí ŋuko noreya simónanimboya yoweya.”

26Ŋunde ŋuro Pailatko Barapas rotoní eneno uyaró, ko Yesu riní kuma unindo uŋguru-gurumoro tipiririko urowero re uyareŋgurí.

Kuma unindo Yesu kundo mande inaŋgurí

(Mak 15:16-20; Jon 19:2-3)

27Asa Rom koro uni kembémboro kuma uniyómbo Yesu rero uni kembémboro yano oŋgurí. Oro kuma uni soso mahero Yesu rero keweroyemo rotaŋgurí. 28Rotoro kowe punu-punuyó wendaŋero tuwi mandumi huririyó
27:28“tuwi mandumi huririyó” ŋuko wiri yerete unindoro kowe punu-punu ka ŋunde qembe.
ka kowí punuwaŋgurí.
29Te inoro utó kami ka rero re wakaro wiri yerete unindoro takapu qembe tero kembémo raŋgurí. Ko saté ka rero kandí kondéwore inaŋgurí. Ŋunde tero potoruku kota-kota te inoro kundo mande ŋande yaŋgurí, “Juda uniparetoro wiri yerete uni, ke mahete ŋu!” 30Ŋunde yero tuteworo saté ŋu kandí moŋgo rero kembémo utoyaŋgurí. 31O soso ŋu tero huwó mande yi kini tiní tuwi mandumi ŋu re rotoro eneŋo kowe punu-punuyó re inaŋgurí. Ŋunde tero rero tipiririko urowero re uyareŋgurí.

Yesu tipiririko uraŋgurí

(Mak 15:21-32; Luk 23:26-43; Jon 19:17-27)

32Kuma unindo uyareyate Sairin uni ka, owí muko Saimon, ŋu qeneŋgurí. Qenero rero Yesu koro tipiriri
27:32“tipiriri” ŋunde quko tatá suruŋo nokono raŋoro piŋo papare ka koreko kusiyoro uni ŋuno porowoyaŋgurí. Naru rokóŋoro uni tipiririko ŋuno khumoweya ŋuko papareyó re koroworo khumowero quro mirayómo ŋuno uyareŋgurí. Ŋunde quko Yesuko kowe surumí parámi tero korowowero mepémo kini.
qu re inoyi re korowaró.
33Uyareyate mira ka, owí muko Golgota, ŋuno oŋgurí. (Owé ŋu “Golgota” murí muko “Kembémboro Wimbí ŋuro mira ŋu.”) 34Ŋuno oro wain koya o oŋgomi quya rohoréŋaŋgurí ŋu rero Yesu soŋga ta inoyi niní oŋgoŋoní piyimiŋaró.

35Asa kuma unindo Yesu rero kowe punu-punuyó wendaŋero tipiririko uraŋgurí. Utoro kowe punu-punuyó rewero quro kundo taŋgurí. 36Ŋunde ti kini tiní mira ŋuno kunditero sopaŋgurí. 37Ko tipiriri sombémo ŋuno o piyimi taró ŋuro mande ka nakayáŋaŋgurí. Mande ŋuko ŋandiro: “Ŋako Yesu, Juda uniparetoro Wiri yerete Uni ŋu.” 38Uni irisa ŋuya yorero ka kandí kondésinawore tipiriri kano porowaŋgurí, ko ka kandí tesinawore tipiriri kano porowaŋgurí. Uni ŋundo Rom koro mandeye wendaqero kuma teyari. 39Asa unipare uyaro yesaráŋoro kembaye ituqero 40ŋande yaŋgurí, “Keto, Ya Surumí
27:40“Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí.
rambaruruworo kosa naru kapusa quno ŋuno keta rewano, yaró. Asa keŋo rambaruru ŋa taka. Ke Anutu koro naŋuní tiníkaqo, tipiriri roto mirako umbu!”

41O qa-qa unindoro tapá unindoya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya uni kembé-kembémboya
27:41Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owíSanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí.
huwó mande ŋunde naŋge yaŋgurí.
42Ŋande yaŋgurí, “Enendo uni kumi rambaruru koŋgo yoraró, quko enendo rambaruru ŋa takawero mepémo kini. Israel uniparetoro wiri yerete uni hamó tiníkaqo, tipiriri roto umbuní nore qene iŋondutuwowato. 43Anutuwore iŋondutuwoyote, asa ko Anutuko rambaruru ŋa noŋgo reweya, peka. Dokoro ŋande yaró, ‘No Anutu koro naŋuní,’ yaró.” 44Ŋunde yaŋgurí, ko mande wenda-wenda uni irisa ŋuno yuraŋgurí mu ŋu ŋuya huwó mande mirariyó.

Yesu khumaró

(Mak 15:33-41; Luk 23:44-49; Jon 19:28-30)

45Asa kosa keweroko mira soso huriri teyate suwoya 3 kilok ŋunde taró. 463 kilok ŋundiro Yesu kondé ŋande kiwaró, “Eli, Eli, lama sapaktani?” yaró. (Mande ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutune, Anutune, do karo norotote?”)

47Uni kumi kutaqe kaŋaŋgurí ŋundo mande ŋu iŋoro ŋande yaŋgurí, “Uni ŋundo Elaija nekote.” 48Ŋunde yi uni kato kheŋgeŋoro o piwo qembe ka rero wain oŋgomi quroko riní maŋgoriní satémbo kusiyoro hokoro Yesu maŋgómo re inaró. 49Quko kumimbo ŋande yaŋgurí, “Ŋunde rotoka, qeneyata. Elaijako
27:49“Elaija” ŋuko Anutu koroye-ye uni komo qu ka, komo suki kama khumoní Anutuko kina riní samboko oró (2 Wiri yerete Uni 2:11 weyo qembe).
samakaŋoweyape ma kini?”

50Yesuko kaŋuya ki parámi tero yuqayó rotoro khumaró.

51Khumoníqo, Ya Surumímo tuwi parámi ka ŋuno pikaŋgurí mu kore koŋgo kosaŋe kusuŋono umburó. Kowe kunduru raŋoní wondo pará-pará kosaŋaró. 52Ko uni tapu tondaŋiqo, Anutu koro uni meté horé komo khumaŋgurí qundo otoqaŋgurí. 53Imemoŋgo, Yesu otoqoníqota uni tapu koŋgo otoqaŋgurí ŋundo yendé surumímo
27:53“yendé surumí” ŋuko Yerusalem naŋge.
ŋuno oyi unipare wata yiyaŋgurí.

54Asa kuma unindoro sopo-sopoyemboya
27:54“kuma unindoro sopo-sopo uni” ŋukoRom uni ka, enendo kuma uni 100 sopo yereró.
kuma uni ŋuya Yesu sopo yoraŋgo ŋundo kunduru qenero o soso meyowo tunoqaró ŋu qenero sasaro parámi tero ŋande yaŋgurí, “Hamó horé, ŋuko Anutu koro naŋuní,” yaró.

55Komo pare qambu Yesu howero Galili rotoro sunará tero maheŋgurí. Asa ŋu pare ŋundo kapiyamo kaŋero toŋeteyaŋgurí. 56Keweroyemo kumi muko ŋandiro: Maria Maktala yendé moŋgo qu, ko Maria, Jems koya Josep koro náyari, ko Sepeti simó irisa ŋuro náyari.

Yesu re tapuŋaró

(Mak 15:42-47; Luk 23:50-55; Jon 19:38-42)

57Asa suwo teyoní onoŋo uni kato Arimatea yendé moŋgo qu, owí muko Josep, maheró. Ene ŋuya Yesu koro iŋo-iŋo rewero uniyó
27:57“iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró.
ka.
58Enendo Pailatko uyaro kirayoro Yesu ukúŋo ŋumbe meté reweya, kirayaró. Asa Pailatko kuma uni yiní Yesu ukúŋo rero Josep inaŋgurí. 59Ko Josepko ukúŋo rero tuwi kekere sara-sara qundo pokamaró. 60Ko enendo ukú ŋu rero uyaro eneŋo uni tapu keta quno ŋuno quroyómo raró. Uni tapu ŋuko Josep enepa naŋge wondo kandarama ŋuno wekokaró. Asa ŋuno rero wondo parámi ka re rohoréŋoro mahiní makoyó tuŋoní toŋeró. 61Ko Maria Maktala noŋgo ŋuya Maria meyowo ŋuya ŋuno yorariyó. Irisa ŋuko uni tapu sumeyoro kutaqemo kunditero toŋetero yariyó.

Kuma unindo uni tapu sopoyaŋgurí

62Asa saraŋoní, Sapat koro roŋgaruwowero naru
27:62Juda unindo naruye muko ŋandiro: kosa pusuŋiníqota naru keta qu tunoqaró. Asa suwo tiní yate-yate ita saraŋoní yate-yate suwo pitu ko taró, ŋuko naru kanata ka. Asa koretero “roŋgaruwowero naru” ŋu tunoqiní, yateSapat naru taró.
ŋu kini tiníqota o qa-qa unindoro tapá unindoya Farisi uni
27:62“o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundoYa Surumímo hu-hariri sopoyaŋgurí. “Farisi uni” ŋundo, nore Anutu korohutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí.
ŋundo Pailat
27:62“Pailat” ŋukoRom uni ka. Rom koro wiri yerete uni parámi ŋundo Pailat owé parámi inoní enendo Judia mira sopoyaró.
qenewero oŋgurí.
63Oro ŋande miraŋgurí, “Uni Parámi, norendo ŋande iŋoyoteto, ŋu kota uni ŋundo toŋí yoníqo, ŋande yaró, ‘Imemoŋgo naru kapusa rotoroqo, pitu ko otoqowano.’ 64Ŋunde yaró, asa yate eneŋo iŋo-iŋo rewero uniyómbo mahero ukúŋo momo tero unipare ŋande yimirowaŋgo, peka, uni tapu koŋgo otoqote. Ŋunde yiqo, mande kota weŋa ŋuko mande kota komo qu takaweya. Ŋunde ŋuroko keto kho uni yimiroyikata, wondo makoyó ŋu meté ta wisumuŋoyuri naru kapusa ŋu kini teweya.”

65Ŋunde yi Pailatko ŋande yimiraró, “Yeŋo kuma uniye yoreya uyaya o soso date tero uni tapu ŋu towoní kondéreweya ŋu tika kondé yoní.” 66Yiní uyaro wondo yayó makoyómboro soweyómo noko tamoro kuma uni yorero ŋuno yoroti uni tapu ŋu sopoyaŋgurí.

Copyright information for NCA